| |
 |
|
Burna prošlost, razne povijesne epohe, ostavili su na Rabu svoje tragove u mnogim građevinama koje se pomno čuvaju i od velike su vrijednosti. Kako su se izmjenjivali vladari, Rab prelazio iz ruku jedne sile u ruke druge, tako su nastajala i arhitektonska obilježja tih vladavina.
Najstariji dio grada je Kaldanac, na krajnjem jugoistočnom dijelu poluotoka. U tom dijelu zamjećujemo tijesne, nepravilno razbacane ulice, s više vrijednih crkve nih spomenika.
|
|
|
 GOLI OTOK otočić između Raba, Svetog Grgura i Prvića, nasuprot velebitskom prigorju, obuhvaća 4,7 km2. Zajedno sa susjednim Svetim Grgurom sastavni je dio prekinuta vapnenačkoga antiklinalnog niza koji se pruža usporedno s rapskim Kamenjakom (408 m) i Prvićem (356 m)... VIŠE >>
|
| |
|
|
VAROŠ (1)
Varoš je tipično predgrađe svih mediteranskih srednjovjekovnih gradova. Na tom su prostoru, u pravilu u neposrednoj blizini gradskih utvrda, a često upravo uz glavni ulaz u grad kao što je to u Rabu. Smješteni sadržaji nužni za odvijanje pojedinih bitnih životnih funkcija, ali neprimjerenih samoj jezgri. Tu se podižu nastambe za pučke opslužitelje takvih djelatnosti te se stvaraju slikovite aglomeracije, oblikovno bliže ruralnim nego urbanim ambijentima. Na ovoj, zapadnoj strani grada, bedemi su bili najmoćniji, tako da su glavna ulazna vrata osiguravale dvije velike kvadratične kule, dok se gornja vrata nalaze između Kule smjelih i Kule sv. Kristofora na vrhu. Ova su još očuvana, i to unutrašnja srednjovjekovna i vanjska s kraja XV. st. kao čin obnove, dogradnje i pojačavanja navedenih bastiona.
U južnom dijelu Varoša. pod samim gradskim zidinama, nalazile su se tri cisterne s bunarskim krunama iz XV. stoljeća. Uz samo more i istezalište nalazio se graditeljski sklop arsenala, mjesta za izgradnju i popravak različitih plovila. Tu se zasigurno nalazila i klaonica, kao gotovo bez izuzetka u svakom priobalnom gradu, a prema slici iz XVII. st. ovdje je vjerojatno bilo smješteno i gradsko groblje. U širem prostoru Varoša bilo je i sjedište jedne redovničke zajednice koja se brinula o nemoćnima i bolesnima. Prvom pojavom turizma uglavnom se uklanjaju sve navedene građevine i grade se hoteli te ostali sadržaji primjerni novoj djelatnosti. U to se vrijeme odavde pa sve do današnjeg groblja planira i sadi raslinje novog, zaslugom nadšumara Pravdoja Belia, danas upravo velebnog, gradskog perivoja.
Sve donedavna tu su se nalazile prava primorska otočna tržnica i ribarnica koje su bez pravih razloga preseljene u novi kvazigrad. Posljednje uređenje trga s fontanom redizajniran je pokušaj suvremenog urbanizma izvan ambijentalnog konteksta grada i njegovog povijesnog predgrađa.
izvor: www.tzg-rab.hr
|
SREDNJA ULICA (2)
Srednja ulica predstavljala je središnju dinamičnu os grada s merkantilnim i ostalim javnim sadržajima vjerojatno još od antičkog razdoblja (decumanus maximus). Donja ulica se protezala neposredno uz emporij i zacijelo je bila ispunjena luci prilagođenim sadržajima, koje od srednjeg vijeka zamjenjuju oni stambeni, od kojih je najznačajnija palača Nimira na zapadnom početku, sa sačuvanim skladnim atrijem i monumentalnim kasnogotičkim portalom. U njezinoj neposrednoj blizini, na uglu Srednje ulice i jedne male poprečne ulice, nalazi se crkvica sv. Ante Padovanskog, izgrađena u sedmom desetljeću XVII. st. kao zavjet donatora F. Brazze. Na drvenom oltaru, iznad antependija u višebojnoj mramornoj intarziiji s prikazom Bogorodice i djeteta u središtu, nalazi se lijepa slika s prikazom Bogorodice sa sv. Franom. sv. Antom Padovanskim i portretom navedenog donatora.
Uzduž Srednje ulice dominiraju vlastelinske palače izgrađene mahom u drugoj polovici XV. st.. često tako da su pregrađivane naslijeđene starije građevine i sklopovi. Spomena su vrijedne palače Marinelis, Spalatin i Benedeti sa slikovitim nadvisivanjem ulica, oslanjajući se o polukružne lukove. Posebno je vrijedna i najočuvanija velika palača obitelji Dominis na početku grada, jedna od najvećih gotičko-renesansnih građevina u ondašnjoj Dalmaciji, sa zanimljivim unutrašnjim dvorištem i gotičko-renesnsnim ukrasima portala i prozora. Rodna je kuća velikog Markantuna. senjskog biskupa, splitskog nadbiskupa, fizičara, pisca i crkvenog reformatora druge polovine XVI. i početka XVII. stoljeća. Na istočnom kraju otvara se mali trg s gradskom ložom i kulom gradskog sata.
izvor: www.tzg-rab.hr |
|
 Prve zidine i kule izgrađene su za vrijeme cara Oktavijana Augusta oko jugoistočnog dijela grada. U vrijeme dolaska Slavena bile su porušene, ali su obnovljene i proširene najprije u osmom, a onda u dvanaestom i trinaestom stoljeću, uglavnom onako kakve ih danas vidimo.
Iz vremena Rimljana na otoku ima vrlo malo ostataka. To su uglavnom manji dijelovi vrijednih spomenika ugrađeni u kuće i crkve iz srednjeg vijeka, od kojih naročito upada u oči mramorna bradata glava rimskog božanstva Janusa, ugrađena u sjeverozapadno pročelje palače Dominis-Nimira.
|
PALAČA DOMINIS-NIMIRA
 Jedna od najljepših rapskih srednjovjekovnih građevina, sagrađena je u 15. st. u renesansnom stilu s nekim karakteristikama kasnogotičkog stila. Prozori nesimetrično postavljeni, ali vrlo lijepo izrađeni, te lijepi portal s grbom obitelji Dominis, najvredniji su dijelovi te palače. Markus Antonius de Dominis (Markantun Dominis), poznati crkveni pisac i fizičar, rođen je u ovoj kući godine 1560.
Jedan od najvrednijih rapskih spomenika je Knežev dvor. To je zapravo skup palača rađenih u različito vrijeme, nad kojim dominira visoka četverouglasta kula s lijepim prozorima iz vremena kasne gotike i renesanse. Gradnja dvora započela je još u 13. st., no najkarakterističniji dijelovi potječu iz 15. i 16. st.
|
|
KOMRČAR
 Zahvaljujući zalaganju pokojnog rapskog nadšumara Pravdoja Belije, na Rabu je zasađeno nekoliko izvanredno lijepih borika od kojih je svakako najvrednije spomenuti poluotok Frkanj, a kao posebnost gradski park Komrčar. Prije nešto više od 80 godina taj je dio bio ispašište, a danas je to jedan od najljepših parkova na Jadranu, gdje se primorski i crni bor, čempres, jasen, crnika, smreka, zimzeleni gr movi, stoljetna agava i indijska smokvica natječu tko će više zadiviti brojne šetače - Rabljane i njihove brojne goste.
U znak priznanja i zahvalnosti, Rabljani su svom bivšem nadšumaru podigli skromni spomenik na ulazu u gradski park Komrčar.
Galerija slika parka Komrčar >>
|
CRKVA SVETE MARIJE
 Jedan od najznačajnijih rapskih spomenika je crkva sv. Marije iz 12. st. To je bivša rapska stolnica, a danas župna crkva, izgrađena u romaničkom stilu kao trobrodna bazilika s tri apside.
Unutrašnjost crkve privlači jednostavnim arhitektonskim rješenjima. Posebnu pažnju privlači crkveni kor izrađen od kestenova drveta. Kor je izrađen godine 1445. i djelo je domaćih dalmatinskih majstora toga vremena, a rađen je u stilu kasne gotike s nekim karakteristikama renesanse.
Galerija slika >>
|
|
|
|
|
 |
|
